недеља, 27. октобар 2013.

NAŠI ROMANI


Ovo je treća lista, i poslednja za ovu priliku. Opšti kriterijumi su i dalje isti, tako da na njoj recimo nema Peščanika, Zastava ili Zlatnog runa. To su u ovom trenutku preveliki zalogaji za mene, pa se bojim da se ne zadavim. Peščanik sam doduše čitao nekad davno i mnogo mi se dopalo ono na kraju. I danas se sećam tog pisma, ali sam ostatak knjige zaboravio.
Lista je ograničena na XX vek. Nemam nikakvu želju da čitam raznorazne naše realiste i slične. Spisak se završava s godinom hiljadu devetsto devedesetom.
Na slikama su moje omiljene stranice iz naše proze, a vi sami prepoznajte iz kojih knjiga potiču.











Seobe, Miloš Crnjanski, 1929.
Ljudi govore, Rastko Petrović, 1931.
Povratak Filipa Latinovicza, Miroslav Krleža, 1932.
Na rubu pameti, Miroslav Krleža, 1938.
Na Drini ćuprija, Ivo Andrić, 1945.
Travnička hronika, Ivo Andrić, 1945.
Prokleta avlija, Ivo Andrić, 1954.
Koreni, Dobrica Ćosić, 1954.
Proljeća Ivana Galeba, Vladan Desnica, 1957.
Ne tuguj, bronzana stražo, Branko Ćopić, 1958.
Crveni petao leti prema nebu, Miodrag Bulatović, 1959.

Izlazak, Radomir Konstantinović, 1960.
Druga knjiga Seoba, Miloš Crnjanski, 1962.
Kiklop, Ranko Marinković, 1965.
Bašta, pepeo, Danilo Kiš, 1965.
Vreme čuda, Borislav Pekić, 1965.
Kratki izlet, Antun Šoljan, 1965.
Derviš i smrt, Meša Selimović, 1966.
Kad su cvetale tikve, Dragoslav Mihailović, 1968.
Mirisi, zlato i tamjan, Slobodan Novak, 1968.
Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji, Bora Ćosić, 1969.

Hodočašće Arsenija Njegovana, Borislav Pekić, 1970.
Tvrđava, Meša Selimović, 1970.
Kužiš, stari moj, Zvonimir Majdak, 1970.
Nišči, Vidosav Stevanović, 1971.
Kronika o našem malom mistu, Miljenko Smoje, 1971.
Crveni kralj, Ivan Ivanović, 1972.
Bolja polovica hrabrosti, Ivan Slamnig, 1972.
Knjiga o Blamu, Aleksandar Tišma, 1972.
Petrijin venac, Dragoslav Mihailović, 1975.
Upotreba čoveka, Aleksandar Tišma, 1976.
Dorotej, Dobrilo Nenadić, 1977.
Ponornica, Skender Kulenović, 1977.
Vrata od utrobe, Mirko Kovač, 1978.
Psi u trgovištu, Ivan Aralica, 1979.

Večernji akt, Pavao Pavličić, 1981.
Hazarski rečnik, Milorad Pavić, 1984.
Sudbine, Miroslav Popović, 1984.
Duša, jedinica moja, Biljana Jovanović, 1984.
Polagana predaja, Goran Tribuson, 1984.
Svila, škare, Irena Vrkljan, 1984.
Polovnjak, Dalibor Cvitan, 1984.
Klub pušača lula, Edo Budiša, 1984.
Vježbanje života, Nedjeljko Fabrio, 1985.
Očevi i oci, Slobodan Selenić, 1986.
Fama o biciklistima, Svetislav Basara, 1987.
Forsiranje romana-reke, Dubravka Ugrešić, 1988.
Cink, David Albahari, 1988.

Lagum, Svetlana Velmar Janković, 1990.
Sjaj epohe, Borivoj Radaković, 1990.



петак, 18. октобар 2013.

ROMANI XIX VEKA


 

Kriterijumi su isti kao i na prethodnom spisku. Desilo se da, kao što tamo nema romana koji se obično smatra najboljim u XX veku, Džojsovog Uliksa, ni ovde nema onog koji se obično smatra najboljim u XIX veku, a to je Rat i mir. Ta knjiga mi se jednostavno ne dopada. To, međutim, ne znači da ne volim Tolstoja. Naprotiv. Kao što je konstatovao jedan od čitalaca ovog bloga, ja sam veliki ljubitelj Lava Nikolajeviča, ali pre svega njegovih pripovedaka i novela. Njih ovde nema, jer se lista koju prilažem bavi samo romanima. Zato je tu Ana Karenjina, koja jeste ekstremno dugačka i na momente ume da nervira, ali je sjajan roman. Ono kad Ana i Vronski sanjaju seljaka koji priča na francuskom i kad Vronski voda stranog princa po Petrogradu – to su neke od najboljih stranica za koje znam. A smrt Ljevinovog brata da i ne pominjem. S druge strane, nema, recimo, Igoovih Jadnika, koji su svakako jedan od najboljih romana XIX veka, a razlog je što je ta knjižurina tolika da se prosto ne usuđujem ni da počnem da je čitam.  Zato je Balzak zastupljen sa čak pet knjiga, ali Balzak je Balzak, pa mu se može. Što se tiče ličnih favorita, po meni najbolji roman XIX veka jesu Mrtve duše. Marketinškim jezikom rečeno – proverite zašto.

 


Srodstva po izboru (Wahlverwandtschaften) Johan Volfgang fon Gete, 1809.

 

Gordost i predrasuda (Pride and Prejudice) Džejn Ostin, 1813.

Frankenštajn (Frankenstein) Meri Šeli, 1818. 

 

Ajvanho (Ivanhoe) Volter Skot, 1820.

Verenici (I Promessi Sposi) Alesandro Manconi, 1827.

 

Crveno i crno (Le Rouge et le Noir) Stendal, 1830.

Bogorodičina crkva u Parizu (Notre-Dame de Paris) Viktor Igo, 1831.

Evgenije Onjegin (Евге́ний Оне́гин) Aleksandar Puškin, 1833.

Evgenija Grande (Eugénie Grandet) Onore de Balzak, 1833.

Čiča Gorio (Le Père Goriot) Onore de Balzak, 1835.

Avanture Gordona Pima (The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket) Edgar Alan Po, 1838.

Parmski kartuzijanski manastir (La Chartreuse de Parme) Stendal, 1839.

 

Junak našeg doba (Герой нашего времени) Mihail Ljermontov, 1840.

Mrtve duše (Мёртвые души) Nikolaj Gogolj, 1842.

Izgubljene iluzije (Illusions perdues) Onore de Balzak, 1843.

Rođaka Beta (La Cousine Bette) Onore de Balzak, 1846.

Sjaj i beda kurtizana (Splendeurs et misères des courtisanes) Onore de Balzak, 1847.

Orkanski visovi (Wuthering Heights) Emili Bronte, 1847. 

Vašar taštine (Vanity Fair) Vilijam Tekeri, 1848.

 

Mobi Dik (Moby-Dick) Herman Melvil, 1851.

Sumorna kuća (Bleak House) Čarls Dikens, 1853.

Gospođa Bovari (Madame Bovary) Gistav Flober, 1857.

Oblomov (Обломов) Ivan Gončarov, 1859.

 

Velika očekivanja (Great Expectations) Čarls Dikens, 1861.

Očevi i deca (Отцы и дети) Ivan Turgenjev, 1862.

Alisa u zemlji čuda (Alice’s Adventures in Wonderland) Luis Kerol, 1865.

Zločin i kazna (Преступлéние и наказáние) Fjodor Dostojevski, 1866.

Sentimentalno vaspitanje (L’Éducation sentimentale) Gistav Flober, 1869.

 

Zli dusi (Бесы) Fjodor Dostojevski, 1872.

Ana Karenjina (Анна Каренина) Lav Tolstoj, 1877.

 

Braća Karamazovi (Братья Карамазовы) Fjodor Dostojevski, 1880.

Gospoda Golovljovi (Господа Головлёвы) Mihail Saltikov-Ščedrin, 1880.

Nana (Nana) Emil Zola, 1880. 

Portret jedne dame (The Portrait of a Lady) Henri Džejms, 1881.

Nasuprot (À rebours) Žoris-Karl Uismans, 1884.

Avanture Haklberija Fina (Adventures of Huckleberry Finn) Mark Tven, 1885. 

Tri čoveka u čamcu (Three Men in a Boat) Džerom K. Džerom, 1889.

 

Lutka (Lalka) Boleslav Prus, 1890.

Glad (Sult) Knut Hamsun, 1890.

Slika Dorijana Greja (The Picture of Dorian Gray) Oskar Vajld, 1890.

Tesa od D’Urbervilovih (Tess of the D’Urbervilles) Tomas Hardi, 1891.

Tristana (Tristana) Benito Perez Galdos, 1892.

Pan (Pan) Knut Hamsun, 1894.

Drakula (Dracula) Brem Stoker, 1897.

 

 

уторак, 15. октобар 2013.

ROMANI XX VEKA


 

Sajam je tu. Da li ću ići, ne znam. Nisam baš zainteresovan za kupovinu. Ionako sam otkrio da kod kuće imam čitavu hrpu besmislenih knjiga kojih bih se najradije ratosiljao (uglavnom su u pitanju novija izdanja – Laguna, Mono i manjana, Geopoetika, IPS i slično). Osim toga, neke zaista dobre knjige sam još otkad sebe pozajmio Titu (to mu je nadimak koji je dobio u srednjoj školi; tačnije, sam ga je sebi dao) – tu su recimo Rusoove Ispovesti ili Mobi Dik, kojih se nikad ne bih lišio. Moram da ga zovem da mi vrati, ali čovek je takav smarač da stalno odlažem taj trenutak.

Iz ovoga što sam napisao valjda se vidi kakav sam ja tip čitaoca. Najkraće: radije bih deset puta čitao jednu klasičnu knjigu nego pročitao deset novih.

Uostalom, kod čitanja je uvek na delu i proces zaboravljanja. Nervira me kad ne mogu da se setim određenih pojedinosti iz knjiga koje sam pročitao. Najviše volim kad neku knjigu toliko puta iščitam da je znam do sitnih detalja. Međutim, tako nešto je moguće samo kada se čitalačke težnje svedu na relativno ograničen broj naslova.

A ti naslovi pobrojani su na tri liste koje ovde prilažem.

Lista 1: Romani XX veka

Lista 2: Romani XIX veka

Lista 3: Naši romani

Ovom prilikom, dajem prvu od njih. Romani XX veka.

To nije spisak knjiga koje sam pročitao. Naprotiv, većinu njih nisam ni otvorio. To je spisak knjiga koje bih želeo da pročitam i da ih koliko-toliko dobro znam – neke do sitnih detalja, neke u glavnim crtama, ali da ih imam u glavi. Neke sa ove liste već znam dosta dobro, a neke sam čitao, ali kao da nisam – a to najviše mrzim. Izbegavao sam da na spisak uvrstim romane koji su predugački ili pisani prekomplikovanim stilom. Ipak se ja literaturom ne bavim profesionalno da bih se upuštao u takve poduhvate. Tako recimo ovde nema romana koji se obično smatra najboljim u XX veku – Džojsovog Uliksa. To je ipak knjiga samo za profesionalne čitaoce. Isto tako, nema ni Tihog Dona, jer me prosto obeshrabruje dužina tog romana, a nema ni onih čuda zvanih U traganju za izgubljenim vremenom i Čovek bez svojstava. Ipak, ovih kriterijuma se nisam držao baš kao pijan plota, pa je tu recimo Ka svetioniku Virdžinije Vulf, roman koji se obično smatra vrlo „teškim“, ali se meni prilično dopao, a nije ni mnogo dugačak. S druge strane, tu je i Čarobni breg, po meni NAJBOLJI ROMAN XX VEKA, koji ima preko hiljadu strana, ali sam ga ja više puta čitao i znam ga prilično dobro, a voleo bih da ga u budućnosti čitam po jednom na svake dve-tri godine.

Lista je hronološka – od početka veka pa do sredine osamdesetih godina. Sve posle toga spada u koliko-toliko savremenu književnost, kojom se zasad ne bih bavio.

 


Budenbrokovi (Buddenbrooks) Tomas Man, 1901.

Ambasadori (The Ambassadors) Henri Džejms, 1903.

Pokojni Matija Paskal (Il Fu Mattia Pascal) Luiđi Pirandelo, 1904.

Nostromo (Nostromo) Džozef Konrad, 1904.

Čovek koji je bio četvrtak (The Man Who Was Thursday) Gilbert Kit Česterton, 1908.

 

Sinovi i ljubavnici (Sons and Lovers) D. H. Lorens, 1913.

Duša Kokoro (こころ  – Kokoro) Nacume Soseki, 1914.

Portret umetnika u mladosti (A Portrait of the Artist as a Young Man) Džejms Džojs, 1916.

 

Mi (Мы) Jevgenij Zamjatin, 1921.

Zenova savest, (La coscienza di Zeno) Italo Zvevo, 1923.

Čarobni breg (Der Zauberberg) Tomas Man, 1924. 

Proces (Der Process) Franc Kafka, 1925.

Kovači lažnog novca (Les faux-monnayeurs) Andre Žid, 1925.

Sunce se ponovo rađa (The Sun Also Rises) Ernest Hemingvej, 1926.

Zamak (Das Schloss) Franc Kafka, 1926.

Ka svetioniku (To the Lighthouse) Virdžinija Vulf, 1927.

Buka i bes (The Sound and the Fury) Vilijam Fokner, 1929.

 

Vrli novi svet (Brave New World) Oldos Haksli, 1932.

Radecki marš (Radetzkymarsch) Jozef Rot, 1932.

Putovanje na kraj noći (Voyage au bout de la nuit) Luj-Ferdinand Selin, 1932.

Mučnina (La Nausée)  Žan-Pol Sartr, 1938.

 

Tartarska pustinja (Il deserto dei Tatari) Dino Bucati, 1940.

Stranac (LʼÉtranger) Alber Kami, 1942.

Gospodin predsednik (El Señor Presidente) Migel Anhel Asturijas, 1946.

Pena dana (LʼÉcume des Jours) Boris Vijan, 1947.

Sestre Makioka (細雪 – Sasameyuki) Džuničiro Tanizaki, 1948.

Suština stvari (The Heart of the Matter) Grejam Grin, 1948.

Tunel (El túnel) Ernesto Sabato, 1948.

1984. (Nineteen Eighty-Four) Džordž Orvel, 1949.

 

Lovac u žitu (The Catcher in the Rye) Dž. D. Selindžer, 1951.

Konformista (Il conformista) Alberto Moravija, 1951.

Hadrijanovi memoari (Mémoires dʼHadrien) Margerit Jursenar, 1951.

Moloa (Molloy) Samjuel Beket, 1951.

Život Arsenjeva (Жизнь Арсеньева) Ivan Bunjin, 1952.

Gospodar muva (Lord of the Flies) Vilijam Golding, 1954.

Lolita (Lolita) Vladimir Nabokov, 1955.

Pedro Paramo (Pedro Páramo) Huan Rulfo, 1955.

Put između dva dvorca (بين القصرين – Bayn al-qasrayn) Nagib Mahfuz, 1956.

Pad (La Chute) Alber Kami, 1956.

Na putu (On the Road) Džek Keruak, 1957.

Svet koji nestaje (Things Fall Apart) Činua Ačebe, 1958.

Gepard (Il Gattopardo) Đuzepe Tomazi di Lampeduza, 1958.

Limeni doboš (Die Blechtrommel) Ginter Gras, 1959.

Goli ručak (The Naked Lunch) Vilijam Barouz, 1959.

 

Brodogradilište (El astillero) Huan Karlos Oneti, 1961.

Solaris (Solaris) Stanislav Lem, 1961.

Smrt Artemija Kruza (La muerte de Artemio Cruz) Karlos Fuentes, 1962.

Bleda vatra (Pale Fire) Vladimir Nabokov, 1962.

General mrtve vojske (Gjenerali i Ushtrisë së vdekur) Ismail Kadare, 1963.

Školice (Rayela) Hulio Kortasar, 1963.

Jedan dan Ivana Denisoviča (Один день Ивана Денисовича) Aleksandar Solženjicin, 1963.

Sezona seobe na sever (موسم الهجرة إلى الشمال – Mawsim al-Hiǧra ilā ash-Shamāl) Tajib Salih, 1966.

Šala (Žert) Milan Kundera, 1967.

Sto godina samoće (Cien años de soledad) Gabrijel Garsija Markes, 1967.

Majstor i Margarita (Ма́стер и Маргари́та) Mihail Bulgakov, 1967.

Klanica pet (Slaughterhouse-Five) Kurt Vonegat, 1969.

Ubik (Ubik) Filip Dik, 1969.

 

More plodnosti (豊饒の海 – Hōjō no Umi) Jukio Mišima, 1971.

Tetka Hulija i piskaralo (La tía Julia y el escribidor) Mario Vargas Ljosa, 1977.

Šoše (Shosha) Isak Baševis Singer, 1978.

Ako jedne zimske noći neki putnik (Se una note d’inverno un viaggiatore) Italo Kalvino, 1979.

 

Ime ruže (Il nome della rosa) Umberto Eko, 1980. 
 
Deca ponoći (Midnight’s Children) Salman Ruždi, 1981.
 
Stari majstori (Alte Meister) Tomas Bernhard, 1985.